Trenutno pregledavate Alergije naše svagdašnje

Alergije naše svagdašnje

image_pdfimage_print

 

Ove godine sam osjećaj alergije prvi puta osjetila na vlastitoj koži i što to znači biti alergična (a da se ne radi o alergiji na reklamu, na osobu ili o alergiji na lijek). Još uvijek se ne mogu saživjeti s grebanjem u grlu, kašljanjem, ostajanjem bez glasa u neprimjerenom trenutku i suzama u očima.

Prije sam blaženo nesvjesna tog “divnog stanja” redovito preskakala svaki članak na temu alergija. Sad mi je puno jasnije zašto alergičarima dolazak proljeća nije najsretnije godišnje doba.

Doduše, potrajalo je dok sam dobila dijagnozu, ali kako to ide u životu strpljen – spašen.

 

 

Autorica teksta Ana Balić, Zdravi pinklec.

 

Što je alergija?

Alergija je reakcija/odgovor vašeg imunološkog sustava na tvar iz okoliša koja se naziva alergen. Najčešće ta reakcija iliti odgovor nije primjeren. Razvoj alergije i alergijskih dijagnoza je sve češći unazad 50 godina. Često se za alergije kaže da se radi o bolesti modernog doba, a barata se s informacijom da u razvijenim zemljama problem s alergijama ima jedan od četiri stanovnika.

 

Podjela alergija

Podjela alergije s obzirom na alergene može biti cjelogodišnja ili sezonska. Sve ovisi o kojoj vrsti alergena je riječ, te gdje je mjesto doticaja s organizmom (usta, nos, oči, grlo, koža).

Ukoliko simptome stvara određena vrsta hrane, grinja, životinjskih dlaka ili npr.prašina, tada je riječ o izloženosti alergiji tijekom cijele godine. Ukoliko pak s prvim danima proljeća, pa tijekom ljeta i jeseni počinje vaša reakcija, onda su u pitanju sezonski alergeni.

Jako je važno utvrditi u koju skupinu spada vaša alergija, jer ćete si jedino tako moći pomoći. Od velike pomoći će vam biti i peludni kalendar. Ovih dana je izašla nova aplikacija, u suradnji Plive i nastavnog zavoda dr. Andrija Štampar, a zove se peludna-prognoza. Naravno da to nije jedina takva aplikacija. Postoji i alergijski semafor i peludni kalendar, pa je uz pomoć takvih opcija lakše pratiti što cvate, gdje i u kakvom zamahu.

Rezultati neće biti isti za područje kontinentalne i primorske Hrvatske. Jednako tako, morate znati da prvo kreću stabla, zatim trave, pa korov. Ono što je nezgodno prilikom prvog susreta sa sezonskom alergijom jest činjenica da tijekom cvatnje ne možete ići na testiranje i otkrivanje na što ste točno alergični. U tom periodu vam rezultati neće biti valjani. Ono što je zgodno jest činjenica da se morate okrenuti prema sebi i bolje osluškivati svoje tijelo. Prevencija zaista jest pola zdravlja i ukoliko sami nećete brinuti o sebi, tko će?

Prevencija

Pelud je najčešći sezonski alergen. Ujedno je to alergen kojeg je gotovo nemoguće izbjeći, pa je dobro znati da je koncentracija peludi u zraku veća ujutro i za vrijeme vjetrovitog i sunčanog vremena. Ukoliko znate da ćete boraviti na otvorenom, svakako bi bilo mudro imati pri ruci sunčane naočale, šešir i bocu s vodom.

Odlična stvar je voditi dnevnik aktivnosti i prehrane. Na taj način ćete puno brže i lakše moći povezati simptome i olakšati si uz pomoć prehrane.

Da se prehranom zaista mogu ublažiti simptomi alergija slaže se i dr. Pescatore, autor knjige Lijek protiv alergije i astme. On smatra da je najvažnije ublažiti upalne procese u tijelu.

Da se vratim na početak teksta i činjenicu da se alergija smatra bolešću modernog doba, citirat ću naše bake, koje bi sigurno rekle da u njihovo vrijeme toga nije bilo. Jednako tako nije bilo ni namirnica natrpanih rafiniranim šećerom niti procesirane hrane. Bijelo brašno se radilo u mlinu od prihvatljive pšenice i život je definitivno bio jednostavniji i lakši.

Jednako kao što planirate tjelovježbu i razne druge aktivnosti, ukoliko ste razvili alergiju, važno je početi planirati i prehranu. Izbacivanje rafiniranog šećera, procesirane hrane i bijelog brašna je početak. Uvođenje suplemenata, poput vitamina A, C, D, B5 i B12, te magnezija, svakako će biti dobra odluka. Ukoliko ste alergični na određene namirnice, vođenjem dnevnika prehrane, lakše ćete detektirati koje namirnice u sezoni najjačeg cvjetanja stabala ili korova, morate svesti na minimum ili ukloniti iz prehrane. Koliko često jedete mliječne proizvode ili proizvode koji sadrže gluten? Unosite li dovoljno vode?

Dobar imunitet je početak i kraj svega. Koliko ulažete u svoj imunitet? Što vam je bitnije, te s čime ste spremni na kompromis? Možda vam se čini čudnim u istom tekstu spominjati alergije, imunitet i kompromis, međutim ako osjećate da vas nagriza stres i da vam pecivo koje redovito jedete za doručak ne sjeda više tako dobro kao prije, razmislite o konkretnijim promjenama koje ćete napraviti, umjesto da promijenite pekaru.

 

 

 

×
×

Košarica