Sušenje gljiva u dehidratoru je najbolji način sušenja čuvanja gljiva. Nema više potrošenih sati oko preokretanja hrane, frustracije zbog nepredvidivih rezultata i glavobolja kada se hrana mora micati zbog kiše. Možete sušiti 24 sata na dan, bilo kiša ili sunce, udobno i praktično iz svoje kuhinje. Dehidrator se može smjestiti na neki od kuhinjskih elemenata.

Dehidracija hrane

Dehidracija hrane se može opisati kao proces inaktivacije enzima ili micanja vode (vlage) iz hrane kako bi bakterije i drugi organizmi bili spriječeni da se razvijaju i rastu. Ispravno dehidrirana ili sušena hrana može trajati mjesecima ili godinama bez spremanja u hladnjak.

Cilj dehidriranja je smanjiti količinu vlažnosti hrane između 5% i 20% raspon u kojem bakterije koje uzrokuju raspadanje ne mogu preživjeti.

Dva najvažnija svojstva bilo kojeg dehidratora su izvor topline i ventilator. Bez ispravne kombinacije topline i strujanja zraka nemoguće je dobiti ispravno dehidriranu hranu.

Postoje i drugi načini očuvanja hrane. Zamrzavanje i konzerviranje su popularni. No, zamrzavanje i konzerviranje uzrokuje propadanje ili ubija prirodne enzime. Dehidracija to ne uzrokuje ako je ispravno napravljena. Enzimi su biološki katalizatori koji se nalaze u svim živim bićima i mogu utjecati na brzinu reakcija, uzrokujući da ona sazrije. Kada donesete zelenu rajčicu iz vrta i kroz nekoliko vidite da je pocrvenila–uzrok tome su enzimi. To pokazuje da ta reakcija traje nakon što je hrana ubrana i uzrokuje da ona sazrije i na kraju počne truliti. Dehidracija zaustavlja te enzime tako da ih stavi u stanje mirovanja dok se hrana ne rehidrira–tako što se doda voda.

Kako rehidrirati sušenu hranu?

Rehidracija je postupak vraćanja tekućine osušenoj hrani. Ispravno osušena hrana se lako može rehidrirati. Pravilnim postupanjem ta hrana zadržava puno svojeg mirisa i okusa uz minerale i mjerljivu količinu vitamina. Meso i bilje nije potrebno rehidrirati prije kuhanja. Za drugu hranu, prvo rehidrirajte te onda kuhajte kao što to radite sa svježom hranom.

Koliko dugo traje sušenje hrane?

Postoji nekoliko promjenjivih utjecaja koji pomažu odrediti vrijeme potrebno za dehidraciju razne hrane.

Oni uključuju:

1.Vlaga u zraku. Zrak mora stalno cirkulirati. Ustajali zrak primi vlage koliko može i onda prestaje postupak sušenja. Sušenje mora biti neometano kako bi se spriječio nastanak mikroorganizama. Ako je vlažnost zraka 50% umjesto 90%, hrana će se brže osušiti.

2.Količina vode u hrani. Razna hrana ima različit sadržaj vlage. Npr. rajčica u prosjeku sadrži94% vode.Količina vode u hrani ovisi o godišnjem dobu u kojem raste i sazrijeva, kišama idrugim utjecajima u okolišu.

3.Veličina i debljina narezanog komada hrane.Hrana narezana na jednu četvrtinu brže će seosušiti nego hrana narezana na tri četvrtine. Najbolje rezultate daje hranakoja je narezanana jednake dijelove i ravnomjerno raspoređena u jednom sloju.

4.Kvaliteta električnog dehidratora. Što je dehidrator učinkovitiji, to se hrana kraće dehidrira i imati će više hranjivih sastojaka. Jedan od najbitnijih čimbenika je ravnoteža topline i zraka; protok zraka mora biti ujednačen za određenu količinu topline kojom se zagrijava hrana na svakom pojedinom pladnju.

Dehidracija gljiva

Povrće u sebi ima manje vodenog sadržaja od voća, pa se koristi manja temperatura za sušenje. Ako je povrću temperatura previsoka, komadi povrća će otvrdnuti. Stavite na temperaturu od 52°C te raširite povrće po policama. Ostavite mjesta među komadima za bolji protok zraka. Neka se ne preklapaju niti dodiruju komadi.

Na svijetu postoji oko 38 000 znanih vrsta gljiva ali samo njih nekoliko je jestivo. Saznajte koje su otrovne! Trebaju biti friške i zdravog izgleda bez tamnih mrlja. Male do srednje gljive sa zatvorenom ‘kapom’ će dati najfinije rezultate.

KORAK PO KORAK:1. Očetkajte prljavštinu te pobrišite sa navlaženom krpom .Nemojte ih nikada namakati!2. Odstranite drveni dio stabljike te gljive narežite na 9.5 mm od kape prema stabljici.3. Sušite na 52°C do hrskavosti.

Bezmesna „mesna“ štuca sa umakom od gljiva

• 3 šalice krušnih mrvica od cjelovitog pšeničnog brašna, osušenih i fino nasjeckanih u mikseru
• 1-1/2 šalica oraha ili indijskih oraščića, samljevenih u mikseru
• 3 žlice ulja
• 1/4 osušenog i nasjeckanog luka (plus 1 šalica vode)
• 1/2 šalice osušenog i nasjeckanog celera (plus 1/2 šalice vode)
• 1/4 šalice osušenih pahuljica peršina
• 1-1/2 žlica rajčice uprahu (plus 1 šalica vode)
• 2 jaja
• 1/2 žličice soli

Ukusan umak od gljiva

• Sastojci:
• 1/2 šalice osušenih gljiva
• 2 žlice osušenih pahuljica luka
• 1/4 žličice češnjaka u prahu
• 2 žlice biljnog ulja1 žlica maslaca
• 1 žlica brašna1 šalica vode
• 1 žlica umaka od soje
• 1/4 žličice melase
• 1/4 žličice soli
• 1/4 žličice osušenog čubra (bresine)
• 1/4 žličice osušenog timijana
• Prstohvat papra

Upute:

Pržite luk i češnjak u ulju i maslacu otprilike 2 minute. Umiješajte brašno i kuhajte (srednja vatra) još dvije minute. Dodajte vodu, umak od soje, melasu i gljive. Kuhajte dobro miješajući dok se ne zgusne. Začinite sa čubrom, timijanom, solju i paprom po vašem ukusu. Dobijete otprilike 1 šalicu.